Nedjelja, 23. Apr 2017. 13:51
Najčitaniji ženski magazin u BiH

Samir Smajić: Kraljevska igra namijenjena svima

Autor: Kenan Bešlija
April 18, 2017

Samir Smajić je godinama bio pasionirani i uspješni skijaš, te se može pohvaliti i učešćem na Olimpijskim igrama u Sarajevu prije 33 godine. Mnogo godina kasnije, sada već uspješan poslovni čovjek i filmski producent, otkrio je potpuno novi, do tada u našoj zemlji nepoznat sport. Bio je to golf, za naše pojmove skupa zabava za odabrane, no u svijetu je to narodni sport koji igraju gotovo svi. Samo u SAD-u golf igra više od 30 miliona ljudi na više od 15 hiljada igrališta, dok je popularan i u manjim i ne tako bogatim zemljama kao što je Ghana u Africi. Doba golfa u BiH možda tek dolazi. Samir Smajić nam otkriva tajne ove plemenite vještine.

Na jednom od najljepših mjesta u Sarajevu, na području Betanije, nalazi se golf teren, ogromna zelena površina uz koju se nalazi jedan od najpoznatijih gradskih restorana, inače, mjesto okupljanja sarajevske elite. Javnost u BiH i dalje vjeruje da golf isključivo igraju poslovni ljudi, no i nije baš tako. Na golf terenu, na površini koju golferi nazivaju painting ring i gdje uvježbavaju udarce, srećemo penzionera Željka Lera, djeda našeg poznatog glumca Borisa Lera.

samir smajic

– Ljudi raznih profila su golferi, od mlađih do starijih. Igraju ga doktori, uspješnii menadžeri, ali i đaci i studenti. Nažalost, njih je manje. Voljeli bismo da ih ima više, međutim, pojavljuju se u zadnje vrijeme, počinju da dolaze nove generacije – kaže Smajić.

KONCENTRACIJA I SNAGA

Golf možda i nije tako skup sport, no činjenica jeste da je fizički naporan i da traži savršenu i pshičku i fzičku kondiciju, dobar vid te odličnu koordinaciju pokreta. Sarajevski golf teren prostire se na 35 hektara i pruža se na dužini od gotovo četiri kilometra. Jedan igrač u toku partije pređe i više od deset kilometara. Samirova torba sa štapovima i drugom golferskom opremom teška je gotovo šest kilograma.

– Morate da imate izuzetno dobru kondiciju,  kao i koncentraciju, jer igra dugo traje. Igra od rupa traje i po četiri i po sata i svaki udarac je bitan, od onog početnog do onog krajnjeg, koji se završava na greenu. Tako da uopće nije lagano kao što ljudi misle. Kad je riječ o godinama, golf se može igrati “od 7 do 77”, dok god možete da napravite swing, to je taj udarac dokle god može da pogodite loptu, bez obzira kolika je ta dužina, nama je važno da ide u pravcu, što duže to bolje i da ide prema zastavici, onoj koja je svima nama cilj – kaže Smajić.

Osim fizičke snage, volje i slobodnog vremena, za bavljenje gotovo svakim sportom potreban je i novac, u manjim ili većim iznosima.

– Možda i jeste, a možda i nije tako skupo. Godišnje održavanje zelenog terena je malo skuplje, možda do 50 posto, nego za jedan fitness centar. Ako usluge fitness centra plaćate godinu, nije to izuzetno skupo, kako se priča za golf. A oprema za golf je skupa kao i svaka oprema, ali, pošto sam ja skijaš, jeftinija je nego skijaška oprema. Ima opreme različitih kvaliteta – kaže Smajić, pojašnjavajući da jedan set štapova košta između 200 i 1.200 maraka.

Ono što zaista košta u golfu jeste gradnja i održavanje golf terena. Riječ je o astronomskim, milionskim ciframa. Obični ljudi, oni koji su golf vidjeli na televiziji, mogu pomisliti da je golf teren ništa drugo nego zelena livada, no to baš nije tako. Drenaže, rupe, zaštita od insekata, sve to košta jako puno. Na hrabar poduhavat gradnje prvog golf terena u BiH prije petnaestak godina se odlučio poduzetnik Jasmin Selmanagić, vlasnik kompanije VF komerc. Jedan od prvih igrača golfa bio je upravo poduzetnik Samir Smajić.

– Priča je počela na nagovor prijatelja, golf nam je trebao postati porodični sport. Kćerka Ena, supruga i ja  počeli smo tako da igramo golf i to već traje 15 godina. Iz toga se rodila moja druga ljubav, prva ljubav je skijanje, druga ljubav je golf. Kada je riječ o rekreativnim sportovima, jako sam zaokupljen golfom. Uzeo je mnogo mog vremena u životu i nije mi žao – kaže Samir.

samir smajic111

On se rado sjeća svojih prvih koraka na golf terenu i susreta s palicama, rupama i pravilima koja čine golf.

– U tom periodu smo imali jednog profesionalnog trenera, Slovenca Urbana Legata, koji nam je omogućio da savladamo igru. Svi smo se zaokupirali njom i prirasla nam je srcu. Nije bilo ni teško ni lako. Taj sport kod nas nije postojao do tada. Prvi susret s golfom bio je jako neobičan. Kao i svi golferi, kada prvi put dođete, vidite onu lopticu, sve mislite da jednostavno i lagano, a u suštini je jako kompleksno i treba mnogo i vremena i truda i trenažnog procesa, kao i u svakom sportu, da savladate i dođete do nekog udarca, koji je vama zadovoljavajući. Da pogodite što bliže i sa što manje udaraca.  S vremenom se igralo sve brže. Na kraju postoje ljudi koji su izmislili pravila u golfu. Kažem, svaka im čast na tome, jer su omogućili da bez obzira na to što je ovo kolektivni sport, igra se u “flightu” od četvero ljudi, svako ipak igra sam za sebe i bori se protiv arhitekte terena. Pravilima stimulira svakog igrača da postane što bolji. Ta pravila se zovu hendikepi i nivo hendikepa pokazuje kakav je ko igrač i kakva ja skala igrača. Od većeg ka manjem se ide i onda dolazi do profesionalaca koji uopće nemaju taj “hendikep”, kada pričamo o amaterskom golfu – priča Smajić.

ZGODE I NEZGODE

Danas se golf u BiH igra i na drugim mjestima, osim čuvenog golf terena u naselju Betanija. Igra se na lokacijama u okolici Sarajeva, ali i u mjestima kao što su Posušje i Zavidovići. Ipak, kao i u svakom sportu, od opreme i terena važniji su ljudi. Golf igraju pojedinci, no on je vrlo društven sport, koji razvija snažna prijateljstva.

– Golferi kažu da je najbolja 19. rupa, jer kad se završi golf, koji ima 18 rupa, na 19. rupi dolazi do druženja. Svi koji su igrali na turniru (a mi pretežno volimo da igramo turnire) se sakupe i slijedi druženje. Na taj način se razvijaju prijateljstvo, klub, ali i masovnost golfa. Nije mi jasno zbog čega se i kod nas nije omasovio, jer dugo je već prisutan i igra se. Vjerovatno postoji odbojnost kod ljudi da je skup, a da nisu došli ni da probaju. On je treći najpopularniji sport u svijetu. Jedino su nogomet i košarka popularniji od njega – kaže Smajić.

On nam prepričava razne zgode i nezgode koje se dešavaju na golf terenima, no sve se uvijek dobro završi.

– Zgode su uvijek pomalo “nesretne”. Kao početnik sam imao nezgodu da sam golf lopticom pogodio rahmetli Benju Filipovića, našeg iskusnog reditelja. I on je bio golfer. I mene su pogodili. Prošle godine me je prijatelj pogodio u ruku, dobro sam osjetio taj udarac. To su te zanimljive  stvari koje se ovdje dešavaju… Ima još jedna u vezi s mojom kćerkom, koja je sa sedam godina postigla “Hole in One”, to vam je iz jednog udarca da udarite i pogodite direktno u rupu. To se desilo u Krašiću u Sloveniji  – sjeća se naš sagovornik.

samir smajic6

Inače, Ena Smajić, kćerka gospodina Samira Smajića, prije nekoliko godina proglašavana je golferskim čudom od djeteta, te su joj i mediji i poznavatelji ove igre predviđali blistvu karijeru u golfu. Enu su životni izazovi sklonili sa zelenih terena, no nikad se ne zna hoće li se na njih vratiti.

Kćerka je bila vrhunski golfer, ali zbog studija je prestala igrati. Ona ove godine upisuje treću godinu studija u Dublinu – kaže Enin tata, koji je, također, ponosan i na svog devetogodišnjeg sina Dala.

Dok nam na terenu Smajić objašnjava male tajne ovog velikog sporta, iza nas, na daljini od nekoliko stotina metara, dvojica su starijih igrača golfa koji nas mole da se sklonimo s njihove staze za igranje. Iako ima i mlađih igrača, golf u BiH uglavnom igra populacija srednjih godina kao i seniori. Golf u BiH aktivno igra gotovo 150 ljudi, od toga u Sarajevu pedesetak. Mnogi počinju s velikim entuzijazmom, no, kada vide koliko je ova sport  naporan i fizički zahtjevan, jednostavno odustanu.

– Mnogi su pokušali, čak i završili kurs golfa, ali jako malo nas je ostalo u golfu. Znači, vi zavšite kurs i ne dolazite da vježbate i da trenirate, to je pomalo neobično. Ljudi raznih profila se bave golfom, da ne bih koga izostavio, svi su dobri i dragi. Meho Kodro je igrao golf i to odlično. On kada je došao tu, mi smo bili početnici. Tad je igrao fudbal u Španiji. Fascinirao nas je svojim udarcima. Kako godine prolaze, mi smo svi ovdje napredovali – kaže Smajić.

Za golf ne treba mnogo, nešto novca, bez kojeg nema bavljenja bilo kojim sportom, mnogo volje, fizičke snage, set od trinaest palica, koji košta malo više od kvalitetne nogometne lopte, mnogo vremena i ljubavi za ovaj sport. Golf je kraljevska vještina, koju širom svijeta igraju i obični ljudi, nema razloga da tako jednog dana ne bude i kod nas. Na kraju, najplaćeniji sportisti svijeta nisu ni nogometaši ni košarkaši, nego golferi. Takav povlašten, kraljevski status golfera, nije bez osnova.

samir smajic8

komentara